Asocijacija Typhetum angustifoliae Pign. 1953 Zajednica uskolisnog rogoza Typhetum angustifoliae pripada emerznoj vegetaciji. Sastojine ove fitocenoze su, na istraživanom terenu, razvijene u obalnom regionu kanala, u plitkoj vodi, gde formiraju, najčešće, manja ili veća ostrva (sl. 42). Ređe, sastojine ass. Typhetum angustifoliae grade uži ili širi pojas iza kog se, ka obali, protežu sastojine ass. Scirpo-Phragmitetum, a ka vodi sastojine ass. Glycerietum maximae. Ka sredini kanala, na sastojine ove fitocenoze nadovezuju se sastojine flotantnih (Lemno-Spirodeletum, Nymphaeetum albo-luteae subass. nupharetosum, Hydrocharidetum morsus-ranae, Trapetum natantis i dr.) i submerznih zajednica (Ceratophylletum demersi, Elodeetum canadensis i Ceratophyllo demersi-Vallisnerietum spiralis). Sastojine podnose manja variranja nivoa vode. Na istraživanom području, razvijaju se i na kanalima gde ima poplavnih talasa, iako Oťaheľová (1996) i Hrivnák (2004) zaključuju da se u Slovačkoj razvijaju na mestima bez erozivnog uticaja poplavnih talasa. Duž kanala, sastojine ređe obrazuju "mozaik" emerzne vegetacije smenjujući se sa sastojinama ass. Scirpo-Phragmitetum, ass. Typhetum latifoliae ili Glycerietum maximae (sl. 43). Na Zlatici, kod Crne Bare, guste sastojine ass. Typhetum angustifoliae potpuno obrastaju prosušeno korito (sl. 44). Edifikatorsku ulogu u sastojinama ove fitocenoze ima visoka emerzna biljka Typha angustifolia (sl. 45). Sastojine ass. Typhetum angustifoliae konstatovane su na: kanalu Banatska Palanka - Novi Bečej (Novi Bečej, Melenci, Mihajlovo, Klek, Lazarevo, Lukićevo, Botoš, Jarkovac, Jermenovci, Vlajkovac, Straža, Grebenac, Kajtasovo), Zlatici (Vrbica, Crna Bara, Jazovo, Sajan - Padej, Padej), Kikindskom kanalu (Sajan, Iđoš, Kikinda, Bočar, Novo Miloševo, Bašaid), Starom Begeju (Banatski Dvor, Banatski Dvor-Jankov Most, Jankov Most), Plovnom Begeju (Begejci, Žitište), kanalu Begeju (Stajićevo) i Moravici (Margita - Barice).